ZABORAVLJENA HEROINA: Žena koja je svojim rukama brisala užase rata sa lica vojnika, odlikovana je ordenom Svetog Save

Ana Kolman Lad pravila je umetnička dela koja su menjala način na koji svet gleda na ljude.

Lifestyle
Autor:
ZABORAVLJENA HEROINA: Žena koja je svojim rukama brisala užase rata sa lica vojnika, odlikovana je ordenom Svetog Save
Životna priča Ane Kolman Lad, Foto: CBW / Alamy / Alamy / Profimedia

Ljudi koji posvete svoje živote pomaganju drugima zaslužuju trajno sećanje. Jedna takva osoba bila je Ana Kolman Lad, umetnica koja je nesebično koristila svoj talenat kako bi pružila pomoć vojnicima koji su pretrpeli povrede ili deformitete lica tokom Prvog svetskog rata.

Svojim radom ona im je olakšavala živote, ali i vraćala nadu!

Ana Kolman Lad rođena je u Filadelfiji. Sticala je obrazovanje kroz različite umetničke škole u Evropi i 1905. godine udala se za lekara Majnarda Lada. Nakon toga, par se odlučio preseliti u Boston kako bi Ana mogla pohađati prestižnu umetničku školu u tom gradu.

U svim svojim poduhvatima, Ana je bila strastvena i neprestano težila profesionalnom usavršavanju, pomerajući granice. Pisala je drame, objavila je dva romana, a bavila se i slikarstvom s izuzetnim uspehom. Njen portret Eleonore Duze bio je jedan od samo tri koje je glumica ikada dozvolila.

Međutim, njena prava strast bila je vajarstvo. Kada je započeo Prvi svetski rat, ukazala se prilika da svojim talentom pomogne drugima...prenosi Istorijskizabavnik.rs

Krajem 1917, godinu dana pre nego što se Prvi svetski rat završio, Ana Kolman Lad se preselila u Francusku sa suprugom, koji je bio postavljen da rukovodi Dečijim biroom američkog Crvenog krsta u Tulu. U Francuskoj se Ana suočila s užasima rata i, posmatrajući unakažene vojnike, došla je na ideju kako im može pomoći.

Iste godine, uz podršku Američkog Crvenog krsta i engleskog vajara Frensisa Derventa Vuda, Ana je osnovala "Studio za portretne maske". Ovaj atelje imao je za cilj izradu maski za lica vojnika koji su izašli iz rata s povredama.

Izrada ovih maski bila je izazovan posao, ali se Ana posvetila tom zadatku. Unesrećeni vojnici bi posetili njen studio, gde bi fotografi snimili njihova izobličena lica kako bi se slike mogle uporediti s onima pre rata.

Nakon toga, Ana bi modelirala maske od gline ili plastelina. Kalup koji je nastao koristila se za izradu maski od tankih komada pocinkovanog bakra. Mase su zatim bojene kako bi ličile na kožu, a Ana je koristila pravu kosu za dodavanje trepavica, obrva i brkova. Na kraju, proteza bi bila pričvršćena strunom ili naočarima kako bi se prilagodila licu.

Ana Kolman Lad
foto: CBW / Alamy / Alamy / Profimedia

Za godinu i po dana mukotrpnog rada, Ana Kolman Lad i njen tim su izvajali 185 maski koje su povređenim vojnicima omogućile da se vrate u društvo i, koliko god je to moguće, vode normalan život. Među njima je bio i nemali broj povređenih srpskih ratnika.

Za svoje zasluge Ana je odlikovana francuskim ordenom Legije časti i srpskim ordenom Svetog Save, piše portal Vintage news.

Posle Prvog svetskog rata, Ana je nastavila da stvara. U Masačusetsu je napravila skulpturu od bodljikave žice kao spomenik palim žrtvama u Velikom ratu. Njena skulptura pod nazivom “Tritonove bebe” i danas se može videti u bostonskom javnom parku.

Ana Kolman Lad
foto: CBW / Alamy / Alamy / Profimedia

Nakon svega, 1936. Ana se sa suprugom povukla u Kaliforniju gde je i preminula tri godine kasnije.

Iza sebe ova umetnica je ostavila značajan broj dela, ali i jednu drugu vrstu legata - Ana Kolman Lad ostala je upamćena kao žena koja je znala da svoj talenat stavi u funkciju pomaganja drugima. Tako je zauvek promenila živote ne samo vojnika čije je maske izradila, već i njihovih porodica i društava u koja su se oni vraćali.

Njen rad danas se naziva anaplastologija. To je grana medicine koja se bavi protetskom rehabilitacijom deformiteta lica i tela. Iako je termin skovao Valter G. Spoh, Ana Kolman Lad bila je i ostala pionir ove prakse.

(Stil/Istorijskizabavnik)

Bonus video:

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs